Ljubavna cestica

Ljubavna cestica je jedna od najljepših šetnica na crikveničkome području, koja se nalazi u neposrednoj blizini grada, a pruža jedinstven doživljaj šumskog mira, opojnih mirisa mediteranskoga raslinja i upoznavanja s povijesno-kulturnom baštinom. Ova živopisna šetnica se počela uređivati tridesetih godina 20. stoljeća, a zbog dolaska mnogobrojnih mladih zaljubljenih parova je poetično prozvana Ljubavna cestica. Ljubavna cestica je duga otprilike 8 km, široka 1,5 m, a na njoj se može pogledati:
1. Kasnoantička gradina Badanj (60 m n.v.)
2. Pod veli kamik - nekadašnji izvor pitke vode i prvi crikvenički vodovod, izgrađen 1890. godine.
3. Vidikovac na putu od gradine Badanj do Kavranove stene na 155 m n.v. s pogledom na Tribalj i Tribaljsko akumulacijsko jezero.
4. Lokva ispred Kavranove stene s livadicama kao stvorenima za odmor i druženje.
5. Kavranova sten, koja se strmo uzdiže iznad lokve na 290 m n.v.

Gradina Badanj

Gradina Badanj je najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu, koji se nalazi u neposrednoj blizini Crikvenice. Nije poznat izvorni naziv utvrde, napuštene nakon velikog potresa u 14. stoljeću. Dio vojne posade se vjerojatno preselio u obližnje naselje Kostelj, a funkcije nadzora nad ušćem rječice Dubračine je preuzeo drevni Kotor. Utvrda Badanj je nepravilnog kružnog tlocrtnog oblika, a sastoji se od prostrane središnje kule, u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade i vodosprema. Do središnje kule se moglo pristupiti samo prolazom kroz uski kružni ophod, koji je bio omeđen jakim bedemom, djelomično ojačanim pravokutnim kontraforima. Uz vijugavi pristupni put nalazi se podgrađe s više pravokutnih stambenih objekata. Pojedinačni nalazi antičkih opeka ugrađenih u zidove Badnja mogu značiti da je jezgra utvrde nastala još u razdoblju sutona antike, odnosno ranobizantskome dobu, između 4. i 6. stoljeća. U podnožju Badnja, nad lijevom obalom Dubračine, nalaze se ruševine crkvice Sv. Duha na Duševu, izgrađene u 12. stoljeću, a obnovljene u 15. stoljeću, uz koju se nalazi srednjovjekovno groblje, formirano nakon napuštanja starohrvatskoga groblja na Gorici u selu Stranče.

Pod veli kamik

Pod veli kamik je nekadašnji izvor pitke vode i prvi crikvenički vodovod, koji se nalazi iznad gornje staze Ljubavne cestice, koja kreće iz Sopaljske ulice. Danas je nekadašnji izvor teško vidljiv i nepristupačan ispod uzdignutog kamena. Godine 1890. je od toga izvora do Vinodolske ulice u blizini rasadnika Podbadanj bila postavljena vodovodna cijev, tako da su za sušnih ljetnih mjeseci, dok u Crikvenici još nije bilo vodovoda, Crikveničani dolazili po vodu. Iako mali, bio je to prvi crikvenički vodovod, kojemu je uz slavinu podignut spomenik, a 1916. godine je izvor presušio od posljedica jakog potresa koji je zahvatio Crikvenicu.

Galerija slika